Vrh

Tvoja trenutna lokacija:  Index / Info / Politika

UNIFORMISANJE I VRAĆANJE NA ZANAT!?


Novi ministar prosvete u Vladi Srbije, Mladen Šarčević predlaže da se u školski sistem vrate đačke uniforme. Da li je ova ideja dobra?


Dva predloga u ovom trenutku, interesantna za širu javnost, stižu iz Ministarstva prosvete. Prvi je o uvođenju dualnog obrazovanja, a drugi je o uniformisanju učenika.

S obzirom da je Vlada Srbije nedavno konstituisana i da je školska godina počela, normalno je da se otvaraju ovakva pitanja. Svaka nova školska godina donese i nove predloge, pa je tako i ovaj put.

Što se tiče uniformi za učenike ne radi se o novini koja je nepoznata. One su bile obavezne u vreme SFRJ, kako u osnovnim, tako i u srednjim školama. Raspadom Jugoslavije i liberalizacijom društevenih tokova, uniforme su "isterane" iz škola. Pravi razlog za ovaj potez je nepoznat, ali vrlo verovatno da se ukidanje školskih uniformi u to doba tumačilo kao skidanje okova komunističkog režima i svojevrstan bunt na okoštali sistem obrazovanja.

Zagovornici povratka uniformi u škole, među koijma je i ministar Šarčević kažu ukoliko su učenici isto obučeni veća je verovatnoća da će deca suditi jedna o drugima na osnovu karaktera umesto odeće koju nose. Iz ovih razloga saradnja i timski rad među učenicima se povećava. Tako da je ovo jedan od načina kako učenici na neposredan način bivaju podučeni jednoj važnoj životnoj lekciji. Pored toga, na ovaj način učenici se takođe i bolje pripremaju za preuzimanje buduće uloge u svetu rada. Zaposleni u većini kompanija moraju da poštuju određeni kodeks oblačenja, učenici koji su nosili uniforme lakše se prilagođavaju zahtevima poslovnog okruženja i bolje umeju da načine izbor.

U toku samog školovanja prednost nošenja školske uniforme je ta što se na ovaj način podstiče poštovanje zajedničkog kodeksa ponašanja kojeg se pridržava svaki učenik, bez obzira na svoj ekonomski i društveni status. Na ovaj način se podiže nivo ozbiljnosti i discipline u radu škole. Pored toga uniforma omogućava učeniku da se oseća kao deo određene zajednice. Učenici noseći uniformu izgrađuju i osećaj identiteta, dele slavu, ponos i osećanje pripadanja datoj školi. Ovo pomaže i u povećanju bezbednosti učenika, jer postaju lakše uočljiviji kako na putu do škole, tako i za vreme boravka u njoj.

Danas su školske uniforme zbog svog modernog dizajna postale i popularne, pa ih učenici, naročito devojčice rado nose. Osim toga na njih se gleda kao na dres omiljenog kluba, tako da učenici nošenjem uniformi rado pokazuju da pripadaju timu svoje škole i ponose se njegovim uspesima.

Međutim, sa druge strane jedna od čestih zamerki je ta da se na ovaj način zauzdava kreativnost i sloboda izražavanja učenika. Protivnici ideje uvođenja školskih uniformi ocenjuju da je mnogo važnije od uvođenja školskih uniformi propagiranje ideje o poštovanju i uvažavanju drugih. To dovodi i do pitanja ukoliko se uvedu školske uniforme i svi učenici postanu prividno isti, kako ćemo ih naučiti da je neophodno da prihvate različite od sebe. Takođe se treba zapitati, a šta kada se završi školski čas i kada učenici ponovo “postaju različiti”, ali nepripremljeni na ovu situaciju. Suština problema je u tome što uvođenje školskih uniformi sprečava simptom tj posledicu, ali ne i uzrok. Na ovaj način se samo prividno rešava problem vrednovanja na osnovu ekonomskog statusa koji ni izbliza ne može biti rešen uvođenjem školskih uniformi, već mora doći do promene društvenog sistema vrednosti u cilju njegovog rešavanja. Uvođenjem školskih uniformi stvara se samo prividna slika jednakosti koja ne priprema dete za snalaženje u stvarnim životnim situacijama. Suština je u tome da ne treba težiti stvaranju veštačke situacije u kojoj su svi učenici isti, jer oni to nisu, već ih treba naučiti da je potrebno prihvatiti različitosti i uspešno sarađivati bez obzira na njih.

Dakle vidljivi su višestruki pozitivni efekti "uniformisanja" učenika, ali sasvim razumno zvuče i argumenti protiv jedne takve odluke. Šta vi mislite o tome?

Drugi predlog koji stiže kao velika novina u obrazovnom sistemu je dualno obarazovanje. Ono se već  sprovodi u nekoliko škola u Srbiji kroz takozvane pilot projekte. Ove godine po novom modelu, koji podrazumeva dualno obrazovanje u školama u kojima se realizuju pilot projekti, upisalo se 511 učenika.

Ministar Šarčević govoreći o dualnom obrazovanju naglasio je da je za ovaj vid školovanja zainteresovano oko petnaestak škola i desetak velikih kompanija. Zalažući se za dualno obrazovanje, u izjavi za Tanjug on je naglasio da ovakav vid školovanja već postoji u Švajcarskoj, Nemačkoj, Austriji, ali da je neophodna ozbiljna kampanja kako bi se na pravi način predstavile sve prednosti ovakvog školovanja, pre svega roditeljima i kako bi se odagnalo ustaljeno mišljenje da na zanat odlaze lošiji đaci.

On je podvukao da takvim sistemom obrazovanja svi dobijaju.

- Dobar je za sve, kompanije dobijaju podučene kadrove, deca dobijaju posao, platu i mogućnost usavršavanja, školstvo i nastavnici jer se tako štedi veliki deo iz budžeta i može da se poveća njihov standard.

Ipak, mišljenja su podeljena oko ovog pitanja. Podsetićemo, mnogi se sećaju da su u vreme socijalizma postojale škole učenika u privredi, takozvani ŠUP. Bile su to škole gde su se za školovale buduće zanatlije, a vrlo često učenici su bili predmet ruganja gimnazijalaca, jer su se u to doba gimnazije imale smatrati elitnim, pa su se i učenici isto tako identifikovali.

U sedam škola u Srbiji se već primenjuje dualni sistem za bravare - zavarivače i električare, i to u Subotici, Novom Sadu, Obrenovcu, Mladenovcu, Lazarevcu, Kragujevcu i Kraljevu.

Direktor kraljevačke Mašinsko tehničke škole "14. oktobar" Zoran Andrijanić kaže da se u eksperimentalnoj fazi preuzimaju samo elementi dualnog obrazovanja u Nemačkoj.

- To nije bukvalno prepisan sistem, već samo oni elementi primenjivi u našem obrazovnom sistemu. U Nemačkoj učenik dobije potvrdu da ga primaju na posao, pa se upisuje u školu i tamo je odgovornost škole i kompanije podeljena - škola je odgovorna za teoriju, a kompanija za praksu. Kod nas je drugačiji sitem upisa, gde se kompanija uključuje tokom školovanja kroz praksu, a odgovornost dele i kompanija i škola, objašnjava Andrijanić i kaže da sistem "ima dosta sličnosti sa nekadašnjim ŠUP-om."

Đaci na kraju prve godine imaju dvonedeljnu praktičnu blok nastavu u kompaniji gde dobijaju mentora, da bi u drugom razredu imali po dva dana praktične nastave nedeljno, a u trećoj godini tri dana. Kraljevačka škola na ovom projektu radi sa tri lokalne kompanije, a direktor tvrdi da će svi đaci na kraju školovanja dobiti posao.

- Verifikaciona komisija GIZ-a nam je za sada dala ocenu vrlo dobar - četvorku. Stvarni efekti videće se kad izađe prva generacija bravara - zavarivača, kaže direktor Andrijanić.

- Ponuđeno takozvano dualno obrazovanje krši ključni princip ravnopravnosti, jer uskraćuje deci pravo na jednakost i ravnopravnost u izboru obrazovanja. Iz nekadašnjeg sistema, u kojem je svako dete iz poslednjeg sela u Srbiji moglo da se školuje - od prvog razreda do fakulteta, sad pokušavaju da naprave sistem školovanja u kome će mnoga deca a priori biti osuđena na zanat, kaže Turajlić.

Ona tvrdi da je pozivanje prosvetnih vlasti u Srbiji na dualno obrazovanje u Nemačkoj i Švajcarskoj "neumesno", jer su Nemci i Švajcarci osmislili taj sistem da uposle klasu koja bi radila "prljave poslove", uglavnom decu gastarbajtera.

- Ovo je čista populistička mera, nadasve kratkoročna. Pitanje je - šta posle, kad tehnološki napredak prevaziđe sistem koji se sad propoveda, kad novootvorena radna mesta budu zahtevala široko obrazovanje? Podsetila bih na staru kinesku poslovicu - daj čoveku ribu i nahranio si ga za jedan dan, ali - nauči ga da peca i nahranio si ga za ceo život. E, ovo dualno obrazovanje je riba za jedan dan", kaže Srbijanka Turajlić.

Kraljevački Radijator inženjering jedna je od četiri lokalne kompanija sa kojim je povezana MTŠ "14. oktobar", a zadovoljni su i principom obrazovanja, i načinom saradnje.

- Nije to ono Šuvarovo obrazovanje, ovo je vraćanje na principe starijeg sistema školovanja zanatlija - ŠUP. Po mom mišljenju, to je mnogo pametnije i praktičnije, jer su deca izlazila iz škola bez radnog iskustva. Sad je prednost što praksu obavljaju u preduzećima, na konkretnim poslovima, i kad dođu u pogon vrlo brzo se vidi ko vredi i ko hoće da radi, pa će tako lakše dobiti i posao, kaže mašinski inženjer Radijator inženjeringa Radovan Sinđelić, koji je uključen u ovaj eksperimetalni posao, kaže mašinski inženjer Radijator inženjeringa Radovan Sinđelić, koji je uključen u ovaj eksperimetalni posao.

Debata o dualnom obrazovanju vodi se i u Evropi. Mišljenja su i tamo podeljena. Da li će dualno obazovanje doprineti rešavanju pitanja nezaposlenosti ili će stvoriti novu armiju kadrova koji nemaju svoje mesto u sistemu liberalnog "podivljalog" kapitalizma videćemo. Šta vi mislite?!



 

Postavio: Srbobran.net dana 2016.09.13   |  Ocena:  

 

                                    

 

Glasaj
     

 

Komentari
U Dienstag, 13.Sep 2016, 21:22 Poruka od: JovanaAna
Za ovo je potrebna jaka privreda....
A za uniforme dobri krojači kojih takodje nema....

Komentar na ovu vest mogu ostaviti samo registrovani korisnici našeg portala!
 Prijavi se
PESMA DANA

Pretraga
Prenos Skupštine
Partneri
Oglasi
Srbobran.net
Instagram
Termoglas
Reklam Dizajn
Raspored sahrana
Apolon
Pc world
Old Times Pub
King
gold cakes
Minipani
Index
Ignis
Kos
Statistika







Ko je online?
clanova: 0, gostiju: 97
                              
stampaj | Powered by Koobi:CMS 7.72 © Bitskin® Webdesign | Redakcija | Lesezeichen / Weitersagen