Vrh

Tvoja trenutna lokacija:  Index / Info / Kultura

REZULTATI KONKURSA ZA PESNIČKU NAGRADU „MILAN DUNĐERSKI” 2024


Žiri u sastavu, dr Ana Stjelja (predsednica), dr Čila Utaši i dr Hargita Horvat Futo 1. februara 2024. godine nakon održane onlajn sednice doneo je sledeću odluku:


 
I. Kategorija – Srednjoškolci – pesme na srpskom jeziku
 
1. mesto
Šifra: 27D05: Anticipacija
Uglješa Surdučki (Nadalj)
Ekonomsko-trgovinska škola, Bečej
 
2. mesto
Ljubavjebudućnost: Pjesma budućnosti
Danis Džaferagić (Tuzla)
Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla
 
3. mesto
Lipa: LIPA
Pavle Pribić (Novi Sad)
Gimnazija “Laza Kostić“, Novi Sad
 
III. Kategorija – Studenti ‒ pesme na srpskom jeziku
 
1. mesto
Avis Rara: Gavran
Tanja Maletić (Novi Beograd)
Filološki fakultet, Beograd
 
2. mesto
Plavi maslačak: Suđeni
Jovana Knežević (Kaona)
Pedagoški fakultet, Užice
 
3. mesto
PANDJO4: Život u parčadima
Samir Suljić (Sladna)
Fakultet Elektrotehnike, Tuzla
 
OBRAZLOŽENJE ZA NAJBOLJU PESMU
NA KONKURSU ZA DODELU NAGRADE „MILAN DUNĐERSKI” 2024.
Na ovogodišnji konkurs za dodelu pesničke nagrade „Milan Dunđerski“ prispelo je znatno manje radova nego prethodnih godina. Činjenica da su mladi (i srednjoškolci i studenti) bili manje zainteresovani za pisanje poezije direktno je posledica duhovnog stanja u društvu. Odsustvo motivacije i želje za kreativnim izrazom ozbiljan je pokazatelj da su mlade generacije postale apatične, bezvoljne i bez neke jasne vizije budućnosti. Sve njihove dileme i nedoumice, životni problemi sa kojima su oni i njihove porodice suočeni, reflektovali su se i na poeziju. Kao da je njihov mladi glas zanemeo. I to sa razlogom. Nekada je i ćutnja jasan znak i nedvosmislena poruka.
 
KATEGORIJA SREDNJA ŠKOLA
Umetnički najuspelija i humanistički misaono najdublja pesma jeste pesma pod naslovom „Anticipacija“ (Šifra: 27D05) čiji je autor Uglješa Surdučki iz Nadalja kod Bečeja. Ova, nešto duža pesma, u pravom smislu odgovara na zadatu temu iz svog naslova – a to je anticipacija – odnosno kako jedno mlado biće opaža ovaj svet, te kako sebe doživljava u odnosu na svoje, reklo bi se bezbrižno detinjstvo koje je prošlo i koje se nikada više neće vratiti, ali i kako naslućuje budućnost. Ova pesma odražava složenu interakciju između detinjstva i odraslog doba, obuhvatajući pesnikovo introspektivno putovanje. Pesnik svoju pesmu otpočinje ispovednim stihovima tako što priznaje postojanje razigranog deteta u sebi, upuštajući se u metaforičku igru života. Ponavljajući motiv grljenja, pesnik zapravo sugeriše unutrašnje pomirenje između prošlosti i sadašnjosti, što može da simbolizuje samosaosećanje i svakako, za njegov uzrast, visoku samosvest. Izvinjenje za senke koje su predmet pretvorile u pepeo i prah aludira na uticaj životnih izazova i poteškoća. Uprkos svim poteškoćama na njegovom životnom putu, pesnik daje obećanje samom sebi da će sačuvati to maleno, nevino biće u čijoj se koži najbolje osećao, i u čijem dobu je bio najsrećniji. Želja da se vreme vrati i povrati nevinost i radost detinjstva uvodi temu nostalgije i čežnje za jednostavnošću života. Pesnik priznaje uticaj nekadašnjeg „ja”, prepoznajući gubitak dečije radosti te jasno izdefinisanu svest o teretu odrastanja. Pozivanje na medveda, koji predstavlja simbol udobnosti (u koži deteta) i razigranosti, samo pojačava vezu sa detinjstvom. Razigrane aktivnosti, kao što su vožnja, skakanje, puzanje i jurenje za repom, predstavljaju bezbrižnu prirodu mladosti u suprotnosti sa odgovornostima i složenošću odraslog doba. Pesma se odvija kroz prepoznavanje tereta i izazova sa kojima se ljudi suočavaju u odraslom dobu. Pesnik nam kroz svoje pesničko naratorstvo poručuje da silno želi da se oslobodi onih suvoparnih, cikličnih obrazaca ponašanja odraslih, te da povrati onu nasušnu radoznalost deteta i iskrice njegove razbuktale mašte. Pominjanje senke koja pada na krug i potrebe za prevazilaženjem traume unosi mračniji element u ovu pesmu. S druge strane, poziv da crna izbledi i ustupi mesto crvenoj sugeriše putovanje ka duhovnom zaceljivanju i transformaciji. U završnim stihovima, pesnik se vraća slici tužnog deteta u sebi, naglašavajući čežnju za onom prepoznatljivom i iskonskom dečjom energijom i radošću. Želja da produži svoje detinjstvo, ujedno označava potragu za ravnotežom i integracijom – harmoničan suživot deteta i odraslog „ja”. U svojoj pesmi, pesnik putuje stazama sopstvenog detinjstva, usput skupljajući one najdraže uspomene, kako bi ih sačuvao od zaborava ili ih pak iskoristio u neko okrutnije vreme koje tek predstoji.
 
KATEGORIJA FAKULTET
U ovoj kategoriji, umetnički najuspelija i humanistički misaono najdublja pesma je pesma pod naslovom „Gavran” (šifra AVIS RARA) čiji je autor Tanja Maletić iz Beograda. Ovo je suštinski introspektivna pesma koja se bavi temama egzistencijalizma i potrage za smislom u svetu okaljanom ravnodušnošću, pohlepom i besmislom „savršenog” života. Upotreba vrlo živih, ali mračnih slika (gotovo distopijskih), dodaje misteriozan ton čitavom pesničkom narativu. Gavran je oličenje demonske sile koja sve ono dobro, iskreno i autentično želi da povuče na dno, u sam ponor pakla. Pesnikinja vrlo hrabro iznosi kritiku na račun onih koji su svoje vrednosti i ideale menjali za materijalnu korist. Pesnikinja dovodi u pitanje vrednost težnji ka slavi i priznanjima, naglašavajući dubok osećaj praznine koja često prati takva dostignuća. Pesma podstiče introspekciju i naglašava samosvest, sugerišući da se prava sreća ne nalazi u spoljašnjim i materijalnim vrednostima, već u nečijoj povezanosti sa autentičnošću i odlikama jednog vrlog čoveka. Ponavljajući motiv prozora od slonovače, pesnikinja sa ironijom gleda na sve one koji su dušu prodali za malo materijalnog užitka. Ovaj pojam je pojačan kontrastom između prozora od slonovače i betonskog kraljevstva, gde preovlađuju društvena očekivanja i materijalizam. Pesma istražuje i stvaralačku borbu i istrajnost u toj borbi. Kako pesma napreduje, pesnikinja sve više razmišlja o smrti i prolaznoj prirodi života. Postoji osećaj rezignacije i prihvatanja neizbežnog, ali i odlučnost da se traži cilj čak i u suočavanju sa neizvesnošću. Završni stihovi daju živopisnu sliku pustog sveta u kome su snovi izbledeli, sreća samo daleko sećanje, a potraga za čovekom mučni poduhvat. U ovoj pesmi autorka naglašava zagonetnu i neuhvatljivu prirodu potrage za značenjem i smislom postojanja. Pesma „Gavran” poziva na ispitivanje egzistencijalnih tema, pozivajući čitaoce da razmisle o sopstvenim vrednostima i težnjama u potrazi za istinskom srećom, u svetu koji se ponekad može činiti besmislenim. Autentična upotreba simbolike i bogatstvo pesničkih slika doprinosi dubini i rezonanciji same pesme koja, nesumnjivo, na čitaoca ostavlja dubok trag.
 
Dr Ana Stjelja


 

Postavio: Administrator dana 2024.02.05   |  Ocena:  

 

                                    

 

Glasaj
     

Komentar na ovu vest mogu ostaviti samo registrovani korisnici našeg portala!
 Prijavi se
PESMA DANA

Pretraga
Prenos Skupštine
Partneri
Oglasi
Srbobran.net
Instagram
Termoglas
Reklam Dizajn
Raspored sahrana
Apolon
Pc world
Old Times Pub
King
gold cakes
Minipani
Index
Ignis
Kos
Statistika







Ko je online?
clanova: 0, gostiju: 89
                              
stampaj | Powered by Koobi:CMS 7.72 © Bitskin® Webdesign | Redakcija | Lesezeichen / Weitersagen